Kulturno-istorijski spomenici ​

nacionalni park sutjeska - tjentiste spomenik

Kulturno-istorijski spomenici

Od rimskog Tentoriuma do Doline Heroja

Kreativno ljudsko djelovanje u području dalo je veliki broj tragova materijalne prošlosti, i to: neolitske zajednice sa kamenim tumulusima – grobne gromile, stočarske (nomadske) kulture, antički period – segmenti trase rimske ceste, srednjovjekovni utvrđeni gradovi porodice Kosača (teritorijalni okvir formiranja prve države Srba u srednjem vijeku), specifični oblici nadgrobnika –nekropole stećaka kao UNESCO nasleđe, osmanlijski period arhitekture, austrougarska uprava – period eksploatacije, izgradnje šumskih puteva, tunela, žandarmerijskih stanica i zemljišnog premjera prostora.

Period nacističke okupacije iz 1943. ostavio je dubok trag u kulturi sjećanja svih naroda u okruženju. Peta ofanziva ili Operacija Švarc predstavlja bitku prekretnicu koja je vođena od 15. maja do 15. juna na širokom području Sutjeske. U spomen na ovaj događaj  1971. god podignuto je markantno spomen obilježje Bitke na Sutjesci, kao svjedočanstvo moderne arhitekture, skulpture i estetike skladno uklopljeno u ambijent doline. Naročit pečat  sjećanja na bitku prekretnicu ostavlja bogat rad vajara Miodraga Živkovića, profesora Fakulteta primjenjenih umjetnosti u Beogradu. Iza njega stoji preko 30 spomen-obilježja, mjesta i ambijenata podignutih u zemlji i svijetu, pored glavnog spomenika „Živkovićev proboj“ u memorijalu, ubrajamo  još nekoliko spomen obilježja Dragoš Sedlo, Donje bare, Krekovi, Borovno brdo i Ljubin grob završenih 1987.godine.

Dolina Heroja
Prostor u dolini Sutjeske predstavlja Spomen-kompleks Bitke na Sutjesci. Prva skromna spomen-obilježja u memorijalu datiraju iz 1958. što označava nukleus razvoja budućeg kulturnog dobra koje dobija institucionalnu zaštitu. Kasniji razvoj djelatnosti nosi sa sobom odluke za proširenje i izgradnju većeg kompleksa u koji spadaju: Spomenik bitke na Sutjesci, kosturnica, mali amfiteatar brigada, Muzej bitke, Spomen-kuća bitke na Sutjesci i niz spomen-obilježja u okolini Tjentišta. Kako bi prostor Doline heroja adekvatnu pravnu zaštitu koju će u djelo sprovoditi upravljač zaštićenog područja, Narodna skupština Republike Srpske 23.sept. 2009. donosi odluku kojom se definiše Spomen-kompleks na Tjentištu. Odluka tretira prostor kao kulturno dobro od izuzetnog značaja za Republiku, utvrđuje granice, površinu i predviđa mjere zaštite, te njegovo održavanje i korišćenje. Zaštićena uža zona kompleksa prostire se na površini od 70,5 ha. Prezentovanje javnosti sprovodi se u skladu sa novim metodama i tehnikama uz poštovanje identiteta mjesta, funkcije i namjene spomenika.