Flora i fauna | JU Nacionalni park "Sutjeska"

Флора и фауна

Raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta je jedan od osnovnih motiva osnivanja Nacionalnog parka. Istraživanja su pokazala svu izdašnost područja doline Sutjeske okružene visokim planinskim lancima Dinarida, sa preko 2600 vrsta registrovanih vaskularnih biljaka s visokim procentom endemizma. Ovaj relativno mali prostor krije preko 330 endemsih, rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. Plodovi prirode, samoniklo i ljekovito bilje, gljive, akvaflora i dendroflora u ovom dijelu Dinarida pokazuje su svoju raskoš i vrijednost. U kanjonima planinskih rijeka se nalaze tzv.refugijalna staništa, i u jednom od takvih smjestila se Pančićeva omorika (Picea omorika-Pančić, purk.), relikt perioda tercijara na planini Zelengori koju naučnici smatraju živim fosilom.

Pojedine biljke imaju habitat jedino u planinskim vrletima, i to: Uskolisni zvončac (Edranianthus sutjeskae), Malijev likovac (Daphne malyana), Maglićeva režuha (Cardamine maglicensis ) i Maglićeva runjika (Hieracium naegelianum).

Životinjski svijet parka je izuzetno raznolik i uslovljen topografijom staništa što je karakteristika svake vrste ponaosob. Vrste koje naseljavaju habitate NP Sutjeska su: Divokoza (Rupicarpa rupicarpa), Srna (Carpeolus carpeolus), Divlja svinja (Sus scrofa), Medvjed (Ursus arctos), Vuk (Canis lupus), Lisica (Vulpes vulpes), Jazavac (Meles meles).

U parku je evidentirano preko 114 vrsta ptica, autohtonih i migratornih i to: Tetrijeb veliki (Tetrao urogallus), Lještarka (Tetrastes bonaria), Kamenjarka (Alectoris graeca) . Pojavnost ornitofaune je uslovljena sezonski ili je vezana za određeni period godine.

Појасни екосистеми од долине Сутјеске (550м)
до највише планине у земљи – Маглић (2386м)

Pojasni ekosistemi u NP Sutjeska uslovljeni su faktorima klime, reljefa, voda gdje je fokus na specifičnim staništima i vrstama bilja i divljači, pa npr. ekosistem galerijskih šuma (hidrofite) na Sutjesci, zatim 600-800m pojas hrastovih šuma (termofite) divljač u njima, od 800-1200m mješovite lišćarske šume (jasen, brijest, bukva, breza, smreke, nisko žbunje), zatim 1200-1700m bukovo-jelove i smrča sa javorom, vitalna staništa četinara i do 65m visine velikog promjera, vidikovci, opisati divljač, endemske biljke rariteti i stenoendemi balkana prisutni su u ovj zoni.

Iznad 1700m na površi Prijevor je stanište bora krivulja, manje zajednice planinskog javora, bukve-jele, sa livadskom vegetacijom koja dominira. U ovoj zoni dominira nomadsko stočarenje u sezoni ljeta. Vegetacija sipara, stijena, morena i drugih geomorfoloških oblika može biti zanimljiva po svojoj endemičnosti, a vezana je za kanjone u nižim zonama toplije klime i ovdje opisane sa surovijim uslovima hladne klime te uslova za sniježne padavine svakog mjeseca u ovom sektoru Dinarida.